Povijest hrvata pdf

Zamoljen od nadbiskupa Petra II. Njegova titula princeps iz IV, gl. Prvi na udaru bio je srpski knez Zaharija koji je nakon pretrpljenog poraza pobjegao u Hrvatsku dok je njegova ze- mlja bila pripojena Bugarskoj. XIII, str. XII, str. Dujma »ima nad svim crkvama ove pokrajine prvenstvo«. O Trpimiru II. Stjepana na Otoku u Solinu, postala mauzolej hrvatskih vla- dara. XXIX, str. Orseolo Pietro Orseolo, — odazvao se molbama dalmatinskih prvaka — prvotno nalazio u crkvi kraljevskog samostana sv.

Bartolomeja na mjestu da ih »oslobodi od bijesa Slavena« tj. Hrvata 90 te je, na Spasovo 9. Uspjeh vojne bio je potpun. Svi gradovi od Osora do Du- kninska katedrala. Nastojanjem Stjepana II. XV, str. XVI, str. Marije u Zadru. Iako je u to doba grad po svom pravnom statusu bio castrum njegov intenzivni razvitak tijekom Umjesto Stjepana koji se povukao u splitski samostan sv.

Kako je za papu Grgura VII. Bizantski je car Alek- sije I. Komnen — Oko XVII, str. Kada se Novi je pohod stoga uslijedio tek XVIII, str. Rodoslovlje: hrvatski narodni Falier, — — koji je Iako je ugarska vojska u sukobu pod Zadrom Tijekom svoje vladavine Bela II. Napeti ugarsko-bizantski odnosi za vladavine najstarijeg Belina sina i nasljednika Geze II.

Antoljak, Stjepan: Pacta ili concordia od Srbija bijase uniStena. Hrvatski knez Tomislav primao je kao da je htio Simeonu pokazati, da ga se ne boji, pa6e ogledati.

I Simeon se uvjeri, da mu se je pobiti s Hrvatskom, jar da se zeli s njime da inace ne ce nikada postici svoga cilja. U to ime podne kupiti vojsku na Hrvate. Ako i. Bugarska zvijezda po6e tamniti, a k tome umrije Umah negdje iza pobjede nad Bugarima pozvan bi sav narod hrvatski, da se nadje na okupu na Duvanjskom polju, gdje ce biti veliki sabor skupStina.

Doci ce onamo i. Duvanjsko polje silan narod, s oruzjem u ruci, a razEto vec kralja, gdje u svecanu provodu ide u crkvu. Najprije ide sjajna kraljeva tjelesna straza u oklopima sa srebrnim pozlacenim sljemovima na glavi, sa stitom u jednoj ruci, a kopljem u drugoj Za njima dolazi svecenstvo slavenskoga latinskoga obreda s uzganim svijecama noseci takodjer krstove, sv.

Zatim dolaze zupani, nacelnici gradova, upravitelji. Sada ustade kralj se prema zrtveniku rece glasno: »Va tri puta poklonivSi pak sjede na prijestolje. Na zemlji blagovolenije«, i na mir va Selovecjeh stupahu redomice podloznici kraljevi iz svih staleza pred prijestolje, da svomu gospo-.

Poslije toga dariva kralj narod vojsku sjajnom gostbom, a poglavice plemena oblasti donose kralju razne darove. Valjda bi tom prilikom jos ustanovljeno, da bude kraljevska cast nasljedna u rodu kralja Tomislava, a kad ta novu kraljevsku porodica izumre, da pristoji hrvatskim banima birati novoga kralja. On posalje svijetloga vojvodu od Kume, po imenu god.

Tomislav, prvi kralj hrvatski. Kako Malo vremona iza mira s Bugarskom umre i. Gorki dani osvanuse za biskupa Gregorija, kad no oko god. JamaCno njegovoj kraljevini rijesi ovaj spor izmedju latinskoga papa rimski Ivan X. U pismu biskupima govorio je papa uz pima hrvatsko-dalmatinskima povjeri papa, da sazovu u njegovo. I poSto je do nas dopro glas, da se uz vase mucanje i odobravanje siri u vasem vladanju druga neka nauka, koje nema u svetim knjigama, to se veoma zalostimo.

Daleko bilo vjernicima dobrim krscanima, da bi se, zabacivsi ustanove apostolske naredbe, ravnali po nauku nekoga Metodija, kojega nigdje ne evangjelja nalazimo medu svetim piscima. Zato vas opominjemo ozbiljno, moji najmiliji, da sporaLeonom, nastojite odlucno sve zumjevsi se s mojim poslanicima, biskupom Ivanom stvari popraviti u zemlji slavenskoj hrvatskoj , tako da se u zemlji slavenskoj hrvatskoj.

S vama je tako isto, kao s Anglosasima, koji nasalise Britaniju; ovima je nas blazenog spomenuca predsastnik papa Gregorije I. U siarom zavjetu ucenu izobrazenost, donio desetinu svoje imovine prinositi Bogu; novi nam naime pisano je, da imamo prvijence desetinu zavjet pak nalaze, da posvetimo Bogu ne samo desetinu nascga imetka, nego nasega zivota na zemlji; a tomu cete zadovoljiti jedino onda, ako djecu svoju od rane mladosti saljete u skole, da uce koristne znanosti; a djeca ova moci ce onda svojim i.

Ta koji odabrani sin svete rimske stolice, kao sto ste vi, da se nasladjuje, kad se Bozja sluzba obavlja slavenskim ili barbarskim jezikom? Zato vas opominjemo, da u svem sluSate nase punomocnike, biskupe sto god vama da im sve vjerujete.

To vam tim bolje preporucamo, Leona, Ivana izobceni iz budete izvrsiti, ne cete, da prije pokorno ako oni naloze, da se trsite sto. Dujma, imade prvenstvo nad svima crkvama ove pokrajine hrvatsko dalmada bude prvostolna biskupija nad svima biskupijama, da se u njoj posvecuju. Crkvena posjedovanja, darovana od poboznih Ijudi u ime zadusbine a na slavu svetaca, neka ne sluze ni najmanje svjetovnim svrhama, jer stvari, posvecene jednom 4.

Ako bi se po Bozjem sudu zgodilo, te bi za narodne bunc knez ili poglavica zemlje ostao mrtav ubijeii od puka ; buduc da ono, sto mnogi pocine, ostaje ne osveceno nekaznjeno , to neka barem oni, koji su smrti knezevoj krivi, dijele milostinje za dusu ubijenoga.

Biskup hrvatski Gregorije , kao Sto i. Neka oni zajedno sa svojim biskupom odgovaraju za to pred Bogom, ako ce od toga trpjeti sama kricanska vjera. U crkvi, gdje je svedenik ubijen, ne smije se misa titati, dok se taj. Zene ne mogu se vile odpustati tjerati , jedino radi nevjere. Roditelji moraju svoju djecu slati u. Papini poslanici bijahu posve sporazumni sa svima clancirna, te ce ih sada odnijeti u Rim, da ih jos Petar, svecenik nadbiskupije spljetske, da u ime papu upucuje.

AH papa Ivan X. Najprije se prepade clanka podhvatljiv veliki kralj hrvatski Tomislav slabo slaze s dvanaestoga, jer razabra, da se ugledni latinskim popovima, kad mu ca i prijete kletvom ili interdiktom obustavom , ako ne. Jamacno je sa sobom nosio pisma pape Ivana VIIl. Oslanjajuci se na te povlastice zahtijevao je Gregorije odlucno, da i dalje ostane samosvojan nezavisan od prvostolnika spljetskoga. Papa Ivan X.

Znao je dbduse, da je spljetski prvostolnik sve do razkola u crkvi krscanskoj imao prvenstvo u citavoj staroj Dalmaciji, ali i. Kroz pune dvije godine vodile su se sada razprave u gradu Rimu. Neutrudivi Gregorije napeo sve sile, da odrzi hrvatsku narodnu crkvu.

Spljetski prvostolnik pozivao se na prvenstvo svoje crkve prije dolazka Hrvata, kako je a Gregorije izticao ,. Odavle podje u Bugarsku, gdje okruni na ime papino mladoga cara Petra Simeonovica izmiri Bugare s Hrvatima.

Na to se vrati u Hrvatsku otvori drugi crkveni. Na ovoj podlozi zakljucise crkvene starjesine ovako: stoljecu zgodilo, i. Za ninsku biskupiju znade se, da nije od starine imala biskupa, nego samo nadpopa, koji je bio podlozan biskupu zadarskomu. Za to se mora biskupija ninska. Ova su mjesta dobro naseljena, te imaju dosta svecenstva naroda. Ako je Gregoriju tako mio ugodan biskupski teret, te nije zadovoljan s jednom od ovih triju biskupija, neka si uzme sve tri, ali na pogibio svoju i svoga stada, jer niti ce moci puk uzivati milosti biskupske casti po.

Jer cim se ukine ninska biskupija, koja nije nikad spadala pod a dosadanji ninski biskup primi koju. Evo mudrolije latinske! Jamacno da se je njegovih glagolasa. Ako se ukida ninska skoga sabora zivo kosnuo hrvatskoga puka govorili su negdje ovi samo zato, sto je nije bilo od starine, e onda biskupija dokinuti sve druge biskupije, jer je bilo doba, kad njih nije bilo!

Ta bi se morale nije ni spljetsko-solinsko nadbiskupija postojala od stvorenja svijeta! Zanimivo je svakako, da se na drugom spljetskom saboru nije ni rijec spomenula o slavenskom bogosluzju.

Po tome se cini, da je latinsko svecenstvo valjda odustalo od daljega progona slavenskoga jezika, nadajuci se mozda, da ce padom ninske crkve i. Papin poslanik Madalbert bijaSe u svem sporazuman sa zakljudcima spljetskoga opet biskup Gregorije proti njima prosvjedovao. Madalbert dapade sabora, premda je i. PoSto ste miloScu Bozjom biskupi, da ga da se pokoravate svomu prvostolniku, spljetskomu nadbiskupu, vas, zapada prvosvomu biskup nepokoran gorega, nego pomisliti moze se osobito poStujete.

I posto znademo, da biskup ne ninskomu,. Gregoriju pak, koji je za nepovoljnih zlih vremena postao biskupom u zemlji Hrvata, zapo vi jeda mo, da bude biskupom jedino u skradinskoj biskupiji; u tudje biskupije neka vise ne dira, jer kad bi to cinio, znajte, da bi ga namah iz crkve izobcio. Ubogi Gregorije kao dobar sin rimske crkve s tezkim srcem posluhne papu, te ostavi Nin podje u Skradin. Ponosna stolica u Ninu opusti, a hrvatski narod spade pod latinskoga nadbiskupa u Spljetu.

Ali mladi KreSimir zaratova na Dnoluka. Kresimir, kojega su njegovi potomci poslije nazivali Starijim za od njegovih nasljednika istoga imena, umre oko god. Obnovivsi vec prije veiikozupansku vlast skih careva opet okupi.

U izpravi se ka2e, da je izdana god. Car byzantski priznade rado Drzislava za kralja Hrvatske Dalmacije, ostavi mu latinske gradove Dalmacije, pafe ga obaspe darovima podastima. Poimence se spominje, da ga je odlikovao iastnim naslovom »eparha« ili »patricija«. A Drzislav bijase zahvalan svomu prijatelju savezniku.

On ga pomagase u borbi s Bugarima, te su s toga i mnogi bugarski boljari velikaSi , protjerani od bugarskoga cara Samuila, trazili utocista kod Drzislava. Tako dodje negdje god. Ohrabren ovako carem grckim ponese se silno duzd Petar II. Orseoli, i stade raditi o tome, da na Jadranskom moru satre moc hrvatsku, a podigne mletacku. Bragadin zaskoci doduse i. UgovoriSe tuzni saveznici, da ce Mletdani s velikom silom dojedriti u hrvatsko.

Za nekoliko dana osvane Petar II. Orseoli pred gradom i otokom Osorom. Latinski zitelji grada, ve6 prije odvracani od svoga kralja, ne opirahu se Mletcima,. Mnogi se odazvase pozivu stupise za novae medju vojnike njegove; a zatim odplovi slavodobitni duzd ravno prema Zadru. Kad se. Najprije posla duzd poslanike u grad pozva gradjane, da mu se s dobra predadu, te de ih zapasti njegova milost; ako Petar.

Ali da ne bude zlo i. Odredjeno bi, da se uspomena na vojnu od god. Ova svetkovina uzdrzala se sve do propasti mietacke obcine. Crni dani osvanuse sada za ubogu Hrvatsku. Bijase odtisnuta sasvim od mora. DanaSnja crkva, sagradjena u romanskom slogu, potjece iz druge polovice. Ne prodjose ni dvije godine, a grad Spljet, koji se je onako tezka srca pokorio jaCoj sili, opet se vrati pod. Duzdev sin Oton protjeran bi iz grada, a nacelnikom Spljeta postade neki Florin, koji je podjedno bio glavar susjednoga hrvatskoga grada.

Tako ostadose sjeverni otoci latinske Dalmacije u vlasti mletackoj, dok su gradovi na kopnu dalje priznavali hrvatskoga kralja. Mozda bi kralj Kresimir II. Ovaj pak radostan, sto ne mora vise krvi prolijevati, zadovolji se time, sto ga je hrvatski kralj priznao za svoga vrhovnoga gospodara, pak ostavi hrvatskomu slobostine, pace samoga Kresimira obasu castima, imenokralj evstvu sve stare pravice Zajedno sa svojim bratom. Dunavu, ali da nijedan ne smije sobom dodje na rociSte.

FoSto su sluge. Sermo uzvjeruje lukavomu Grku. Sermo pade mrtav na zemlju, do6im se sluge njegove od straha razbjegose. Prvi namjestnik carski u Srijemu bijase sam Konstantin Diogenes Kazu stare price i predaje, da je bas u to doba negdje hrvatski kralj KreSimir II. Magjari naime, posto su za svoga kneza Arpada prvih mu nasljednika jos pol stoljeca srednju Evropu oblijetavali pustosili, na jedan put se iza krvavoga poraza kod Augsburga Jos veci prijatelj krscanske vjere drugi put za odlicnog velikasa;.

No Emerik raz,deran bi u lovu od divljega vepra, te se s toga ne izpuni zelja Stjepanova; ali ipak potraja Ijubavi sloga medju kraljima sve do smrti Stjepanove. Na god. Ugarski kralj Petar bio je takodjer kivan na Mletke, sto su mu otca lisili dostojanstva, te je zato rado pomagao svomu tetku, hrvatskomu kralju, kad je Mletcima otimao dalmatinske otoke.

Ni s byzantskim carstvom nije kralj Stjepan I. Ljetopisci zarobio suprugu. Upravo tada bio je Madije II. Tako su Madijevci znatno doprinijeli, da su gradovi na kopnu dalmatinskom ostali uz kralja Kresimira. Madija II. Dobronja opet u Carigrad, da se caru pokloni u ime novoga hrvatskoga kralja. Bilo negdje god. Po savjetu carevih dvorjanika primljen bi Dobronja taj put. Podjedno da podvrgne hrvatsko-dalmatinsko primorje izravno byzantskoj Byzanta. Kako se je vodio, ne znamo; rat izmedju Hrvatske.

Ondje u tamnici umro je Dobronja za cara Konstantina Monomaiia pobjegao. SloPetar KreSimir u prvi cas vladao jedino banovinama bijelohrvatskom Dalmacije, gradovi latinske priznavali neki vinskom, k tome su mu vlast. Majnarda ovjendao kraljevskim vijencem, prva mu jc briga bila, da Zadar druge latinske gradove iztrgne iz vlasti mletadke, pak da tako hrvatska Jl drzava opet zahvati 6itavo primorje od Istre do rijeke Cetine.

I nije ga kidala sumnja da li ce mu djelo poci za rukom. Sam Madije bio je nekad gradski nacelnik, a brat mu Dujam vrlo ugledan gradjanin. Kad je dakle Petar Kresimir poceo snovati, da otme Mletcanima Zadar, sami su zadarski gradjani radili njemu u prilog. Na posljedku nije se tome protivio ni novi byzantski car Isak Komnen, koji se bijaSe netom zacario u Carigradu. I tako se zgodi, da su se jednoga dana Zadar gradovi na otocima odmetnuli od Mletaka i dali pod zakrilje PePa Kresimira i hrvatske drzave.

Radostan s toga prozove se Petar Kresimir kraljem Dalmacije, uzvisi tijem ove gradske obcine na kraljevinu, ravnu Hrvatskoj. Gradovi i. Svaki grad imat ce svoje oblastlatinski. U gradu ga do6ekali nacelnik Dragoslav domaci biskup Teodosije, a domala dohrli amo bijelo-hrvatski ban zupani susjednih zupa, kao lu6ki zupan Prvaneg Gojko sidrazki zupan Jurina.

Kralja pak dopratili njegovi dvorski castnici, poimence tepcija Boleslav, vratar Juraj, drugi. Mora da se je vijecalo o vaznim stvarima, posto se je u vijecu desio opat Majnardo, poslanik pape Nikole II. Kad se vijecanja svrsise, dodjose pred kralja podanici njegova kraljevstva, budi da im sudi, budi da im milosti povlastice dijeli. Tako dodje preda nj Benediktinac Andrija, opat nedavno osnovanoga samostana sv. Ivana u Belgradu, te povlasti, koje su tada zamoli kralja, da podijeli mladjanomu manastiru sve slobostine uzivali drugi samostani po Hrvatskoj Dalmaciji.

Kralj Andrija bio je Hrvatima opasan. Tako postade banom slovinskim Dimitrija Zvonimir, za koga ne znamo, iz kojega je plemena hrvatskoga potekao; jedino je poznato, da je imao ujaka Stresu. Ladislav priznaSe svoga bratica za kralja, ali u PeCuhu. Gejza svaki njih dobi za to jedan dio Ugarske, da njime upravlja kao herceg.

Bit ce, da je hercegovina Ladislavljeva medjasila sa slovinskom banovinom, te je tako ban Zvonimir izmirise se protivnici. Sad je hrvatska drzava na sjeveru mirna, a moglo bi se zgoditi, da Zvonimir postane. Malo zatim desio se je u utvrdjenom gradu Sibeniku. Mora da se je ondje vijecalo o vrlo vaznim crkvenim stvarima, jer su se oko kralja skupili svi biskupi hrvatski i dalmatinski.

Bijase tu duhovni prvak citavoga kraljevstva, nadbiskup. Upravo je kralj slavio Bozic kad preda nj dodje rodjakinja mu Cika iz grada Zadra. Marije za duvne, gdje ce Bogu sluziti sa starijom kceri svojom Domnamom, docim joj se je mladja kci Vekenega uredivsi taj manastir, dodje Cika sada vec kao udala za plemica Dobroslava.

Petar KreSimir namjesti u osvojenim zupama na otocima najpouzdanije svoje zupane, a Cini se, da je torn prilikom onamo naselio pleme. Od makarske zupe postala je morska te se vec malo zatim spominje morski zupan Rusin, po svoj prilici od plemena Kadica. I posto je svemoguci Bog nase kraljevstvo na kopnu po moru razprostranio, odlucismo spremna srca ustanovismo, da demo samozemljama.

Nadjosmo takodjer stan sv. Ovaj otok Maon dakle neka posjeduje manastir sv. Krsevana u sve vijeke. Naredjujemo jos, da ovaki zlodinac plati naSemu dvoru, libara sto od globu ili zupana bana budi kralja, nasljednika mojih to za kojega od da bude u ditavom kraljevstvu nasem za uvijek nepoSten da izgubi sva prava.

Ivan, kraljevski kapelan, svjedok. Petar, sudac kraljevskoga dvora, svjedok. Studec, kraljevski vinotod, svjedok. Leo, carski protospatarij i. Selislav, ninski sudac, svjedok. Adam kaludjer, opat svjedok. Bartolomeja, svjedok. Petar, zupan sidrazki, svjedok.

Dragomir, zupan cetinski, Andrija, belgradski nadelnik, svjedok. Odavna vec nije mogao nijedan hrvatski kralj zvati Jadransko more »svojim dalmatinskim morem«, to je tek mozno bilo Petru Kresimiru, odkad je zavladao latinskom nije pusta hvala, kad se kralj ponosi, da mu je »sveDalmacijom i Neretvom. A star! Kralj Petar je boraviti medju svojim hrvatskim podanicima.

Jednom prigodom, prolazeci sidrazkom zupom, svrati se dobri kralj sa svojom zenom druzbom u kucu svoga vjernoga sokolara Aprica. Kralj ostade 6itav dan na dvoru ovoga plemenitoga Hrvata, da bi se odi. Srecni Apric podvorio je Ijubljenoga kralja bas kraljevski, a pod vecer, kad se je KreSimir spremao na polazak, pokloni Apric kralju najboljega svoga konja.

Ivana u Belgradu. Ma da je. Latinka Vecenega udala se tako za i zadovoljni pod zezlom hrvatskoga kralja, zaovako srecni Hrvata Dobroslava. Latini, mletackoga duzda, te su i u javnim izpravama svojim boravili lako na byzantskoga cara a ponosite Latinke. Dnigo bijase jos znamenitije.

Petar Kresimir pridruzio se ove godine sto tjesnije rimskomu papi Aleksandru II. Gospodin Bog ucinio dvije vlasti, apostolsku Ijudskom druztvu, da ne dospije covjecji rod, bludnje. Te dvije vlasti pak da je Bog uredio kraljevskom, poSto ova potjece od apostolske, lost.

Koncem god. Sahranise ga sveCano gdje su pocivali kosti slavnih predja njegovih. Ondje ili Kliskom polju, Solinskom na naime stajale su dvije crkve: sv. Stjepana i sv. Marije, sto ih bijase sagradila i darovala spljetskoj nadbiskupiji neka hrvatska kraljica Jelena. U crkvi sv. Stjepana bile su grobnice knezova i kralj eva hrvatske krvi; tu bi pokopan i Petar Kresimir.

Ali ne ostade miran u tom svojem grobu. Za groznih navala turskih razorena bi crkva sv. Stjepanovih prisrasa medju latinskim svccenstvom, Zvobilo je u dalmatinskim gradovima nimira pomagahu njegovi magjarski rodjaci, docim se je Slavicu priklonio najveci dio hrvatskoga naroda, kojemu nije bilo posve pocudno, sto je pokojni kralj Petar Kresimir toliko ugadjao latinskim ziteljima, te se priljubio rimskomu druga prianjase uz bana Zvonimira,.

Ova narodna stranka hrvatska prctegnu, od plemena Svacica. No proti njemu digoso sam papa rimski ne htjede ga priznati. Kako je veliki papa Gregorije VII. Dalmaciji, biskupu siUpravo zato nalozio je svome poslaniku u Hrvatskoj pontskomu Gerardu, da radi u prilog samo takovu covjeku, koji bi obrekao, da ce u svem slusati papu.

Kraljevic Stjepan, sinovac Petra Kresimira, bijaSe u taj 5as tezko bolestan, te se sklonio u samostan, da umre u miru Bozjem; ostade dakle jedini ban zelje papine, pak zato Dimitrija Zvonimir od sva tri takmaca. Ovaj privoli na zahtjeve pristasa. Petar, opat sv. Krsevana u Zadru, dozvoljava Maju, sinu Barbinu, God. Polegla toga dana sila naroda po prostranom polju solinskom, da svojim oCima gleda krunisanje kralja Zvoni-.

Na posljedku stavi mu na glavu hrvatsku krunu. OvjenCani kralj klekne na to pred papina poslanika, podigne desnicu i Zatim podje. Petra i nasega gospodara pape Gregorija i njegovih nasljednika; ovu zavjernicu potvrdjujem prisegom. Ja dakle Dimitrija Zvonimir, s Bozjom pomocu darom apostolske stolice kralj, bit cu od ovoga casa vazda vjeran sv.

Petru i mojemu gospodaru Gregoriju zakonitim mu nasljednicima, ne cu sudjelovati ni rijecju ni cinom, da budi on ili buduce pape iza njega ili poslanici njihovi zivot ili uda izgube, ili da budu zarobljeni; a savjet, koji bi mi povjerili, ne cu nikome na njihovu stetu odkriti.

Kraljevstvo pak, koje mi se predaje po tvojoj ruci, opate Gebizone, uzdrzat cu vjerno, te ga ne cu nikako odvratiti od apostolske stolice. Gospodara mojega papu Gregorija njegove nasljednike, a poslanike papinske, ako dodju u moju oblast, primat cu 6astno, 6estito cu s njima postupati, i tako ih odpraviti, te odkle god bi me zvali, sluzit cu im bez krzmanja, koliko cu moci. Tako mi Bog pomogaol« Krunisanje bijase tim obavljeno.

NovovjenCani kralj podje na to s mnoztvom velikasa biskupa u kraljevske dvore na polju solinskom, da predsjeda velikomu i malomu saboru. Hrvatski bani zupani pokloniSe mu se prvi, a zatim mu se zavjeriSe. Zvonimir prednjacio je svima: on se izmiri s porodicom prijasnjega kralja Slavica, pa6e zadrza njegova bana Petra Svadica za svoga prvoga bana.

Za nj ego vim. Mozda ga je jedino ponesto smetalo, gotovo podanikom rimskoga pape Gremu prisegao vje5nu vjeru odanost. Ali s toga mogao se je lako svratio pogled na druge evropske drzave, narocito na mocnu nekad dalje trajati. Zato ih nije ni najmanje zaboljela glava, sto je novoga kralja hrvatskoga ovjencala ruka strana opata, jer su se male ne svi vladari onoga vijeka gotovo natjecali, da od pape dobe znakove kralj evske vlasti casti.

Englezki i danski kralj upravo su se ponosiU time, sto su bili pod »okriljem sv. Dimitrija Zvonimir poklonio se Bozjemu namjestniku na zemlji, a tim je izaslo kraljevstvo hrvatsko na glas medju krscanskim pucima drzavama. Zvonimir pomagao je papu i s oruzjem u ruci, kad je ovaj Ijutu borbu zapodjeo s njemackim kraljem Henrikom IV. Kad se je god. S toga te opominjemo, u ime sv. Petra zapovijedamo ti, da se vise ne usudis podici oruzje na ovoga kralja.

Sto god uciniS njemu, znaj da si ucinio apostolskoj. Ako ruke oruzati na njega. Pao pod Rim, i obkolio papu u njegovoj prijestolnici. No papa ne klonu duhom. I oba se kralja zaista slozila, te mitrija Zvonimir, god. Kazu njemacke knjige, da je Zvonimir izprva bio dobre srece, no na da nije bilo nove posljedku da je Leopold izagnao hrvatske 6ete iz svoje vojvodine, sama Hrvatska.

No tako se hvale Nijemci, magjarske vojske u pomoc, nastradala bi a od Hrvata nije nitko zapisao, kako je u istinu bilo. Tri godine zatim, dne Tada bi Zvonimir obilazio kraljevinom svojom od rijeke Drave i otoka Krka sve na jug do neretavske zemlje, dijeleci pravdu i milosti, podizuci samostane, crkve i ine zasrecan,.

Ovi dakle hrvatski biskupi, kojima je bilo sijelo u hrvatskom gradu Kninu, poze-. DoSlo mnogo poboznoga puka, tako bi uz veliko slavlje posvecena stolna crkva hrvatskoga. Premda je Zvonimir cijenio hrvatskoga biskupa Petra, a uza to dopustao hrvatskim popovima, da po rimskom obredu Bogu slavu poje u slavenskom jeziku, ipak je poi.

Cini da se je nadbiskup Lovro i u svjetovnim stvarima svojim ugledom podigao nad iste se reci,. Nadalje smanjena bi banska vlast. Inace je Zvonimir vladao pravedno dobro. Jednom zgodom pokuSa bribirski zupan Strezinja, da samostanu sv. Ivana i. Dominik u kraljevo ime osudu, a posjed ostade i dalje samostanu prilikom opet darova sam kralj svomu ujaku Stresi neke zemlje oko sv. Drugom planine Mosora. Zvonimir naime miSljase, da su te zemlje kraljevske i da s toga njemu pristoji pravo, da radi s njima po volji.

Ali zemlje bijahu svojina samostana sv. Petra kad ih je Stresa silom stao otimati samostancima, podje opat samostana kod Solina, Zvonimira. Kad mu ondje dokaza, da je samostan sv. I po6e dobre pomagati, a progoniti zle. I tako ne bise on za Hrvate, zaSto oni ne strahom. Cini se, da je Dimitrija Zvonimir jos. Tako postade kraljem Dimitrija Zvonimir, do6im se je kraljevic Stjepan zavukao med skromne zidine samostana sv. Stjepana kod Solina, da u Boijem miru doceka posljednje dane svoje.

Zvonimir umro ne ostavivSi muzkoga poroda, tada navali sav hrvatski narod, a i Latini, da Stjepan ostavi tihe samostanske zidine i da sjedne na prijestolje svojih djedova. Raztrgani na stranke, sad si je ovaj a sad onaj iz puke pohlepe za vladanjem prisvajao vladavinu zemlje, nastaSe nebrojene otimacine, pljadkanja, umorstva i legla svih opadina, jer nije prestajao dnevice jedan drugoga progoniti, napadati ubijati.

Bijase u to vrijeme jedan hrvatski velikas, kojega su njegovi drugovi i suplemenici progonili mnogim uvredama i mnogim stetama, pak ne nadajuci se, da bi se inace mogao toliku zlu oprijeti, ode u Ungariju. Tamo stupi pred kralja Ladislava brata hrvatske kraljice Jelene Lijepe , te ga stade nagovarati puliti, da podje osvojiti kraljevinu Hrvatsku, i pokoriti ju svomu gospodstvu, uvjeravajuci ga pouzdano, da bi to mogao lako izvesti, posto je kralj evstvo indi.

Kumane, koji bijahu provalili u Ugarsku, a god. Sada se spremase, da podje. Tu je bilo po svoj prilici borbe sa slovinskim banom, te Sisak dopanuo ruku Ladislavljevih. Mnogo teze bijaSe magjarskim konjaje napokon Kupe Save.

Vec kod Gora nedaleko od danasnje Petrinje bilo je jugu nicima na Ijutih okrsaja, u kojima pogibe Seledin, jedan od glavnih vojvoda magjarskih. Tako dopre Ladislav do Gvozda i htjede provaliti u bijelo-hrvatsku banovinu. Hrvati bijahu i. Tamo odbije doduse Pecenege mane, ali ne dodje vise da nastavi vojnu u Hrvatskoj. Osvojenu zemlju ne pridruzi svojoj kraljevini Ungariji, vec ju ostavi samosvojnu dade joj za kralja svoga sinovca Alma, sina Belina.

Negdje god. U ono doba izgledao je grad po prilici ovako: Na brijegu iznad potoka MedveScaka, tamo gdje je danas gornji grad, stajala je velika i 6vrsta zgrada s kulama. Bio je to zupni grad neke slovinske zupe, kojoj ne znamo za ime. Po ovom zupnom gradu dobio je sam brijeg ime Gradec.

PoSto se je u starom jeziku zvao nasip greb, prozvano bi mjesto Zagreb, t. U ovom dakle Zagrebu nastani se novi slovinski biskup Duh, te pote graditi stolnu crkvu i dvore, u kojima ce prebivati. Ovako postade slabo dosad poznati Zagreb siprvostolniku,. Vec namah osovise se latinski gradovi na svoje noge, ne htijuci viSe.

Jedni Ijetopisci ugarski kazu za nj, da je bio prava rugoba u Ijudskoj spodobi: razrok,. Te je izkrcala se u hrvatskom vojnu u Ugarsku, svomu grofa Rogera I. I slijededih godina ne mogaSe Koloman na to misliti, da osvoji Hrvatsku, jer se bijaSe umijeSao u ruske posle, pohitavsi u pomoc kijevskomu velikomu knezu proti nekomu udjelnomu knezu. Ali taj put prodje zlo: vojska ugarska bi razbita, te sam Koloman jedva ziv uteie u svoju domovinu.

Koloman utanadi s mletaCkim duzdom i ovo mjesto: »Ja Koloman, kralj Ugarske, drzat cu od pismeni ugovor, u kojem ima tvrdo prijateljstvo i suglasje s tobom Vitalom Michielom, vojdanas u buduce pravo vodom mletackim, dalmatinskim hrvatskim, i podrzavat cu s mojima tebe i tvoje, sve sve tvrdje i mjesta, podvrzena i poslusna vlasti tvojoj, gradove, podlozne tvojoj vojvodini, ne cu im nikako smetati. I ako bi tko od mojih izagnao ili uvrijedio jednoga od vaSih, da. Sada tekar Skupivsi vojsku povede ju do Drave.

Ali doSavsi onamo spazi bolan, da se je tu velika hrvatska vojska sabrala da se sprema na odpor. Ne ce mu biti onako lako, kao nedavno stricu Ladislavu, koji je gotovo bez zapreke zauzeo Slovinsku zemlju od Drave do Gvozda. Takoj slozi Hrvata nije se Koloman nadao. Premda je bio hrabra srca, ipak poce razmisljati, kako je bojna sreca nestalna, i kako mu je ovaj put izaSao u susret velik dio naroda, a ne neslozna plemena.

I tako mu mune glavom misao, ne bi li pokusao, da poluci ono mirnim putem i sporazumkom, za sto bi mozda zaludo krv prolijevao. Ne htjede za to zametnuti boja, nego posalje k Hrvatima preko Drave svoje poslanike, neka se s njima prijateljski pogadjaju i onda ugovor sklope.

Ako su Hrvati voljni priznati njegovo nasjjedno pravo po tetci Jeleni, ako ga hoce za svoga kralja, cemu da se onda krv prolijeva? Vojvode hrvatske sazvase na to narod, kako je stajao pod oruzjem, u sabor, te se po starom obi6aju hrvatskom vijecalo, ima li se Koloman i njegovi zakoniti potomci posaditi na hrvatsko prijestolje, to jest, ima li se priznati, da je pravo na hrvatsko kraljevstvo po Zvonimirovoj zeni preslo na porodicu ugarskih Arpaprivoli,.

Sabor dakle prihvati poruku Kolomanovu, te posla k njemu dvanaest svojih poglavica, naime starjesine od dvanaest plemena hrvatskih. Jos bi jamadno ugovoreno, da ce se kralj nasljednici vazda posebice kruniti krunom hrvatskom, da ne ce u Hrvatsku naseljivati tudjinaca, da ce dolaziti u zemlju na sabore, da ne ce i. Nakon i. Preko Ijesova Petrovih junaka stupi Koloman na tlo bijeloda mu se narod pokori.

Poslije krvavog sukoba u. No najjaci bili Gota su svakako Romani Latini , koji su se nakon hrvatske okupacije odrzali. Prema tomu nalazimo u potonje doba na flu hrvatskih zemaija dvije glavne narodnosti: Romane ili Latine, koji su doduse bili potisnuti iz zagorskih krajeva ali su u primorju kao cjelina bili na okupu, Hrvate, koji su pretezno nastavali zagorske zupe kotare, ali ih je bilo u primorju i.

Sal on a Solin. Tako da skupe oko nje sve susjedne oblasti. Iza toga stadoSe dalje posezati pak nastojati, da pridruze svojoj vidimo, da vladari te oblasti vec od najstarijega doba nastoje. Hrvatska drzava, kako ju je stvorio prvi kralj Tomislav, nije dugo obstojala u prvobitnom obsegu.

Vec u polovici X. Duvanjskoga polja. U polovici XI. Granice su joj po prilici ove: na sjeveru Drava Duiztoku crta od utoka Vuke u Dunav do utoka Usore, rijeka Usora, gornji Vrbas vojvanjsko polje, na jugu rijeka Neretva, na zapadu Jadransko more, Istra, Kranjska. Dijelila se je pak na dvije banovine: na hrvatsku bijelo-hrvatsku Velika planina Gvozd Alpes ferreae, danas razstavljala slovinsku Slavoniju , koje je i.

Cetine stala se tada Mala Kapela. Nekadanja oblast Neretva izmedju istoimene rijeke nazivati K raj in a Craina, Maroniae ducatus. Hrvatskoj drzavi pripadala je podev od X. Ta romanska Dalmacija nije nego ostatak i. Romanska Dalmacija sastojala je tada od gradova Zadra, Trogira, i.

Raba na otocima. Kotora u primorju, a od gradova Krka, Osora pak do byzantskoga cara Vasilija I. Rab po dukata na godinu, a uz gotov dukata, Zadar , Trogir, Krk, Osor drugoga priroda. Odsad nastojahu hrvatski vladari, da romansku Dalmaciju pridruze svojoj drzavi. Poslije njega odmetala se je Dalmacija vise puta od hrvatske drzave, ali za Petra KreSimira.

Velikoga Pojedinim gradovima ostala je doduse podpuna municipalna uprava, pace vlast lirvatskoga bana nije u njima vrijedila;. Nadalje se brine za potrebe kako citave zadruge, tako pojese je zadruga naselila, zove se mnogo puta po po zemljistu, po no mnoga mjesta prozvana su po svojstvima zanimanju zitelja. Kad se zadruga suvise umnozi,. Sta se tice imena zupa, uzeta su vise od polozaja zupa uz rijeke, more, gore, polja, Sume ili od glavnoga grada, nego od plemena, koje je u njoj stanovalo.

Prvo potvrdjuju starim. Uz zupane spominju se podzupani postiuppus , koji su upravljali manjim kotarima u zupi, zatim satnici, koji su vodili pojedine odjele zupne vojske pomagali zupanu na sudu.

Napokon su bili pristavi pristaldi , koji su izvrsivali odluke zupnoga suda. Naravno je, da nagrade nijesu vrsili svoje vlasti skroz neograniceno, nego uz sudjelovanje naroda,. Hrvatskoj pribrajala se kraljevskim zemljama citava zupa Cetina, zatim kotar Bosiljinski, Sminski, Mosorski, Rasohatica zupi, nadalje neki gradovi.

Kralj je mogao oprostiti od poreza ne samo plemena druzine. Ti su se darovi davali izprvice dobrovoljno, no poslije prometnuli su se u duznost. Ako bi kralj koga oprostio od placanja poreza, ne bi ga zato globe mulctae , koje oslobodio od darivanja.

U kraljevsku blagajnu placale su se jos su bile nametnute onima, koji nijesu vrsili kraljevske volje ili odredbe. Globe iznosile su koji put po libara zlata. Napokon spadase medju duznosti podanika to, da prime ugoste kralja s njegovim dvorom, kad bi se putujuci k njima svratio. Takovi pohodi descensus , koji se danas smatraju za milost, bili su nekad vrlo tegotni, te i.

Tek na koncu XI. Trogir, Dubrovnik Kotor na kopnu, a Osor, Krk Rab na gradova jesu gradjani »cives«, dijele se na dvoje: na svecenike. Jos prije dolazka Hrvata spadao je najveci dio potonje hrvatske drzave u crkvenom pogledu pod salonsku solinsku nadbiskupiju, te su se svi biskupi Dalmacije pokoravali soHnskomu nadbiskupu kao svomu metropoHti.

Tako ostade do IX. No kad se je u IX. Ninski biskupi htjedoSe napokon svoju duhovnu vlast protegnuti na sve zemlje u kojima su nastavali Hrvati, tako da bi spljetskomu metropoliti.

Crkva u Hrvatskoj imala je vec tada golem imetak, tako da su znanosti crkvenih pojedine biskupije imale po citave zupe. Crkveni imetak bio je pod zastitom svjetovnih zakona, osim toga je crkva po kraljevskoj milosti uzivala svakojake polaksice od obcih drzavnih tereta.

Dujma »ima nad svim crkvama ove pokrajine prvenstvo«. O Trpimiru II. Stjepana na Otoku u Solinu, postala mauzolej hrvatskih vla- dara. XXIX, str. Orseolo Pietro Orseolo, — odazvao se molbama dalmatinskih prvaka — prvotno nalazio u crkvi kraljevskog samostana sv.

Bartolomeja na mjestu da ih »oslobodi od bijesa Slavena« tj. Hrvata 90 te je, na Spasovo 9. Uspjeh vojne bio je potpun. Svi gradovi od Osora do Du- kninska katedrala.

Nastojanjem Stjepana II. XV, str. XVI, str. Marije u Zadru. Iako je u to doba grad po svom pravnom statusu bio castrum njegov intenzivni razvitak tijekom Umjesto Stjepana koji se povukao u splitski samostan sv. Kako je za papu Grgura VII. Bizantski je car Alek- sije I. Komnen — Oko XVII, str. Kada se Novi je pohod stoga uslijedio tek XVIII, str. Rodoslovlje: hrvatski narodni Falier, — — koji je Iako je ugarska vojska u sukobu pod Zadrom Tijekom svoje vladavine Bela II. Napeti ugarsko-bizantski odnosi za vladavine najstarijeg Belina sina i nasljednika Geze II.

Antoljak, Stjepan: Pacta ili concordia od Barada, M. Patrologiae cursus completus. Stephen, London — New York Ferluga, Jadran: Vizantiska uprava u Dalmaciji, Beograd Goldstein I.